Dijamant

• boja: bezbojna, žuta, smeđa; rijetko zelena, plava i crna
• tvrdoća: 10
• gustoća: 3,50-3,53 g/cm³
• kemijski sastav: C, kristalizirani ugljik
• indeks loma svjetlosti: 2,417-2,419
• disperzija: 0,044 (0,025)

Ime dijamant potječe od grčke riječi adamas = nesalomljiv. Najtvrđi je mineral u prirodi, jake refleksije, većinom bezbojan i proziran. Nastaje kristalizacijom magme u velikim dubinama zemlje. Dosta je krhak i veliku pažnju treba posvetiti kod ugrađivanja kamena od slučajnih udaraca. Neosjetljiv je na kemijske reakcije, ali vrlo visoke temperature mogu mu oštetiti površinu. Zbog dobrih optičkih efekata, najveće tvrdoće, i svoje rijetkosti, smatra se kraljem dragog kamenja koji se upotrebljava kao ukras još od davnina.

Površina im se najčešće izbrusi u piramide tako da su im šiljci plosnato odbrušeni, a po dvije piramide imaju zajedničku bazu čime se dobiva jači sjaj. Tako brušen dijamant naziva se briljant.

Vrijednost dijamanata određuje se klasifikacijom po boji, čistoći, obliku (vrsti brušenja) i težini. Termin boje i njena gradacija ne odnosi se na sve boje nego samo na takozvanu "žutu seriju" tj. bezbojne i žućkaste dijamante kakvi se u prirodi najčešće nalaze. Dijamanti ostalih boja su jako rijetki i nemaju svoju određenu gradaciju nego je vrijednost boje individualna.