Čistoča (finoća) zlata
Mekoća i podatnost čistog zlata, osobine što ih obrtnici toliko cijene, čine ga neprikladnim da od njega bude izrađen nakit. Zato se već u davnim vremenima započelo s prvim pokušajima eksperimentiranja, mješanjem metala kako bi se dobile legure koje bi zlato učinile tvrđim, a ne bi mu smanjile sjaj. Danas su uobičajene legure zlata sa srebrom i bakrom za žuto zlato, ili sa niklom, cinkom i paladijem za bijelo zlato.
Kao i ostale legure sa plemenitim metalima tako i zlatne imaju podatke o finoći tj. o udjelu samog čistog zlata u toj leguri. Ta finoća navodi se u karatima ili promilima.
Nakit koji se u Hrvatskoj najčešće prodaje je 585 ili 14 karata finoće što znači da u sebi sadrži 58,5% čistoga zlata i ostatak drugih metala. Za nakit se još često upotrebljavaju i druge legure od 8, 10, 12, 18 karata. Što je karataža veća, zlato, pa samim tim i sam predmet, je kvalitetnije ali i mekanije pa se za nakit rijetko kad upotrebljava zlato finoće veće od 750 ili 18 karata.
|
