Zlato kroz povijest
U Egiptu, kulturnom središtu s velikim radijusom djelovanja, nađen je nakit koji potječe čak iz neolitika, Nagada-kulture na izmaku mlađeg kamenog doba. Vjerojatno je dobivanje i obrađivanje zlata bilo povezano kao u svim ranijim kulturama s mitologijskim predodžbama: za zlato se smatralo da je u srodstvu sa Suncem, da daje život i rastjeruje mrak.
Kasnije je zlato igralo značajnu ulogu u egipatskom kultu koji je bio pod državnom kontrolom, a prema kojem je vladar bio sin bogova. Zacijelo se u najranije doba zlato dobivalo ispiranjem pjeska iz Nila i naplavljenih nanosa isušenih korita. Nađeni su mnogi ostaci egipatskog kopanja zlata i na površini i u dubini zemlje. U 2100 metara visokoj planinskoj pustinji između Nila i Crvenog mora nađeno je 36 zlatnih rudnika. Ta svjedočanstva potvrđuju zanimanje egipatskih vladara za dobivanje zlata koje više nije služilo samo za ukrašavanje slika bogova, nego je, osim religioznog, steklo i privredno-političko značenje.
Rani i srednji vijek bili su siromašni sa zlatom pa su ispiranjem dobivene male količine zlata bile značajne. Posvuda gdje se ispiranjem pojavilo i najmanje zlata, brzo su se proširile vijesti o "pravoj zlatnoj rijeci" što je rezultiralo pojavama zlatnih groznica.
Nada u pronalaženje velikih količina zlata 1848. g. uspjela je u Americi pokrenuti mnogo više ljudi nego što je to prije bio slučaj. Vijest o zlatu brzo se proširila, a groznica je ubrzala unapređivanje saobraćajno-tehničke pristupačnosti američkog zapada.
|
